Primijetili ste krv na četkici za zube? Desni vam krvare dok koristite zubni konac ili interdentalnu četkicu?
Mnogi ljudi povremeno primijete krvarenje desni i tome ne pridaju previše pažnje. Ponekad se ono doista može pojaviti nakon manje mehaničke ozljede ili uvođenja novog načina čišćenja međuzubnih prostora. Međutim, ako se krvarenje ponavlja, pojavljuje spontano ili je praćeno drugim promjenama, ne treba ga ignorirati.
Zdrave desni u pravilu ne krvare pri pravilnom četkanju i interdentalnom čišćenju.
Krvarenje je vrlo često jedan od prvih znakova upale zubnog mesa – gingivitisa, a kod dijela pacijenata može biti prisutno i kod ozbiljnije bolesti potpornog aparata zuba – parodontitisa.
Dobra je vijest da rano prepoznavanje problema i pravodobna terapija mogu napraviti veliku razliku.
Zašto desni krvare?
Najčešći uzrok krvarenja desni je nakupljanje bakterijskog plaka uz rub zubnog mesa.
Ako se plak redovito i temeljito ne uklanja, bakterije u njemu izazivaju upalnu reakciju. Desni tada mogu postati crvenije, otečene i osjetljivije te lakše krvariti prilikom četkanja ili čišćenja prostora između zuba.
Takvu površinsku upalu zubnog mesa nazivamo gingivitisom.
Krvarenje, međutim, može imati i druge uzroke. Može se pojaviti nakon preagresivnog četkanja, nepravilnog korištenja zubnog konca ili interdentalne četkice, odnosno nakon manje lokalne ozljede.
Na stanje zubnog mesa mogu utjecati i određeni lijekovi, hormonalne promjene i pojedina opća zdravstvena stanja.
Upravo zato nije dobro uzrok krvarenja pokušavati odrediti samo prema jednom simptomu. Važno je procijeniti koliko često desni krvare, gdje se krvarenje pojavljuje i postoje li drugi znakovi bolesti.
Kada krvarenje desni može biti bezazleno?
Ako ste upravo počeli koristiti zubni konac ili interdentalne četkice, moguće je da ćete u početku primijetiti malo krvi, osobito ako je zubno meso već blago upaljeno.
Do kratkotrajnog krvarenja može doći i ako ste četkicom, koncem, interdentalnom četkicom ili tvrdom hranom mehanički ozlijedili određeno mjesto.
Takvo lokalizirano krvarenje koje ima jasan uzrok i brzo prestaje najčešće nije razlog za veliku zabrinutost.
Ipak, postoji važna razlika između jednokratnog krvarenja nakon mehaničke iritacije i desni koje redovito krvare.
Ako krv na četkici postaje uobičajena pojava, vrijedi provjeriti zašto se to događa.
Krvare mi desni – znači li to da imam parodontitis?
Ne nužno.
Krvarenje desni samo po sebi nije dovoljno za postavljanje dijagnoze parodontitisa.
Vrlo često je povezano s gingivitisom – upalom ograničenom na zubno meso, bez gubitka potpornog tkiva zuba. Gingivitis je uz pravilnu profesionalnu i kućnu higijenu u pravilu reverzibilan.
Kod parodontitisa, međutim, upalni proces zahvaća dublje strukture koje drže zub. Dolazi do gubitka pričvrstka i potporne kosti oko zuba.
Upravo je to ključna razlika.
Problem je što pacijent u ranim fazama često ne može sam procijeniti radi li se samo o gingivitisu ili je bolest već zahvatila dublja tkiva.
Zato se parodontitis ne dijagnosticira samo pogledom na desni ili na temelju toga krvare li one. Potreban je odgovarajući parodontološki pregled.
Koji znakovi uz krvarenje mogu upućivati na parodontitis?
Posebnu pozornost treba obratiti ako se uz učestalo krvarenje pojavljuju i drugi simptomi.
To mogu biti povlačenje zubnog mesa, dojam da su zubi postali „duži”, neugodan zadah koji se ponavlja, povećani prostori između zuba, promjene položaja zuba ili njihova pomičnost.
Kod nekih pacijenata može se pojaviti i gnojni iscjedak iz područja između zuba i zubnog mesa.
Važno je, međutim, znati da parodontitis može dugo napredovati bez boli.
Upravo zbog toga odsutnost boli nije dokaz da je sa zubnim mesom sve u redu.
Gingivitis i parodontitis nisu isto
Ovu razliku vrijedi posebno naglasiti.
Kod gingivitisa upala je ograničena na zubno meso i nije došlo do nepovratnog gubitka potpornog aparata zuba. Ako se uzrok ukloni i uspostavi dobra kontrola plaka, desni se mogu vratiti u zdravo stanje.
Kod parodontitisa već postoji gubitak tkiva koja podupiru zub.
Cilj parodontološke terapije tada nije jednostavno „zaustaviti krvarenje”, nego kontrolirati upalu, zaustaviti ili usporiti napredovanje bolesti i dugoročno očuvati zube.
Zato je rano otkrivanje toliko važno.
Kako stomatolog utvrđuje postoji li parodontitis?
Ako postoji sumnja na parodontitis, potrebno je napraviti parodontološki pregled.
Parodontolog ili stomatolog procjenjuje stanje zubnog mesa i mjeri dubinu prostora između zuba i gingive parodontološkom sondom. Bilježe se krvarenje pri sondiranju, recesije, razina pričvrstka, pomičnost zuba i drugi važni klinički parametri.
Prema potrebi se radi i odgovarajuća radiološka dijagnostika kako bi se procijenilo stanje kosti koja podupire zube.
Tek kombinacijom tih podataka možemo pouzdano razlikovati gingivitis od parodontitisa te, ako je parodontitis prisutan, procijeniti njegovu proširenost i težinu.
U Viadentu parodontološku dijagnostiku i liječenje provodi dr. Jelena Prpić, specijalistica parodontologije, a posebnu pozornost posvećujemo upravo ranom otkrivanju parodontnih bolesti. Pravodobna dijagnoza važna je jer omogućuje da se odgovarajuća terapija započne prije nego što bolest dovede do većeg gubitka potpornog tkiva zuba.
Što napraviti ako vam desni krvare?
Jedna od najčešćih pogrešaka je prestati četkati ili čistiti područje koje krvari.
Ako je uzrok krvarenja upala zbog nakupljenog plaka, izbjegavanjem tog područja omogućujemo još veće nakupljanje biofilma, pa se problem može dodatno pogoršati.
Zube treba nastaviti nježno, ali temeljito čistiti, uključujući prostore između zuba.
Pritom nije cilj snažno ribati desni. Važni su pravilna tehnika četkanja, odgovarajuća četkica te pravilno odabrane interdentalne četkice ili zubni konac.
Ako krvarenje ne prestaje, redovito se ponavlja ili ne znate zbog čega je nastalo, najbolje je napraviti pregled.
Može li parodontitis postojati i bez izraženog krvarenja?
Može – i to je važna činjenica.
Iako je krvarenje jedan od važnih znakova upale, njegova odsutnost sama po sebi ne isključuje parodontitis.
Na primjer, kod pušača klinički znakovi upale, uključujući krvarenje, mogu biti manje izraženi iako parodontna bolest postoji.
Zbog toga se procjena zdravlja parodonta nikada ne bi trebala temeljiti samo na tome vidimo li krv tijekom četkanja.
Kada se svakako javiti stomatologu ili parodontologu?
Pregled je preporučljiv ako se krvarenje desni ponavlja ili traje, ako desni krvare bez očitog razloga ili ako uz krvarenje primjećujete povlačenje zubnog mesa, neugodan zadah, promjene položaja ili pomičnost zuba.
Jednako tako, pregled je važan ako već imate dijagnosticiran parodontitis ili ste ga liječili u prošlosti.
Parodontitis je kronična bolest i nakon aktivne terapije zahtijeva redovito praćenje i održavanje.
U Viadentu se pacijenti sa sumnjom na parodontitis mogu obratiti dr. Jeleni Prpić, specijalistici parodontologije, radi detaljne procjene stanja parodonta i, prema potrebi, planiranja odgovarajuće terapije.
Krvarenje desni nemojte ignorirati – ali nemojte ni paničariti
Jedna kap krvi na četkici ne znači automatski da imate parodontitis.
Ali desni koje učestalo krvare također nisu nešto što bismo trebali smatrati normalnim.
Krvarenje je signal koji nam govori da vrijedi obratiti pažnju na zdravlje zubnog mesa i, ako se problem ponavlja, utvrditi njegov uzrok.
U Viadentu možemo detaljno procijeniti stanje zubnog mesa i potpornog aparata zuba te razlikovati prolaznu iritaciju i gingivitis od parodontitisa koji zahtijeva ciljanu terapiju.
Što se parodontna bolest ranije otkrije, veće su mogućnosti da dugoročno očuvamo zdravlje potpornog aparata i vlastite zube.
O autorici
Prof. dr. sc. Jelena Prpić, dr. med. dent.
Specijalistica parodontologije
Prof. dr. sc. Jelena Prpić članica je stručnog tima Viadenta od njegova osnutka 2003. godine, gdje se bavi dijagnostikom i liječenjem parodontnih bolesti te provodi parodontološke terapijske postupke.
Profesorica je na Fakultetu dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci i voditeljica predmeta Parodontologija II. Nastavnu djelatnost ostvaruje i na studiju Dentalne medicine Medicinskog fakulteta Univerze u Mariboru.